KOMPAS

Mnogi natjecatelji u orijentacijskom trčanju upotrebljavaju kompase tipa Sylva, švedske proizvodnje. Oni su manji i mnogo kvalitetniji. Kvaliteta se očituje u samom postavljanju magnetne igle koja se brzo zaustavlja i lakše se radi s njim prilikom trčanja. To je najveća prednost ovog kompasa nad ostalim kompasima. Na postolju se nalazi podjela u milimetarskom mjerilu a promjenljivim nastavcima, koji se dobiju uz kompas, mijenjamo i podjelu prema mjerilu karte. Mali nedostatak ovog kompasa je u tome, što je podjela na pomičnoj komori u radijanima. Postoje kompasi istog proizvodača koji imaju samo komoru i pričvršćuju se na palac ruke. Oni su veoma pogodni za natjecanja po IOF pravilima, jer su praktični i mogu se upotrebljavati i kod maksimalnog trčanja.


Kompasom mjerimo azimut. Azimut je kut između pravca sjevera i odabranog pravca. Mjerimo ga od sjevera u pravcu kazaljke na satu. Azimut najčešće mjerimo u stupnjevima i hiljaditima, a veoma rijetko u radijanima. Puni kut je podijeljen na 360 stupnjeva. Ova podjela je najčešće u upotrebi i nalazi se gotovo na svim kompasima. Podjela na hiljadite, nastala je, zbog vojnih potreba radi veće preciznosti gađanja. Opseg kruga radijusa 1 km iznosi 6283 m. Zbog pojednostavljenja zaokružujemo cifru na 6400 m, pri čemu smo učinili dvopostotnu grešku. Palicu visoku 1 m na udaljenosti od 1 km vidimo pod kutem od 1 hiljadita. To je podjela po zapadnom sistemu. Po istočnom sistemu zaokružujemo cifru na 6000 m, gdje je pogreška 5%. Ako puni krug podijelimo na 400 grada i 2 radijana, tada je to radijanska podjela koja se rijetko koristi.

MJERENJE AZIMUTA

Na terenu treba izmjeriti azimut izmedu točke A i B. U ovom slučaju točka A predstavlja našu stajnu točku, a točka B objekt viziranja. Sa kompasom M 53 i F 73 to radimo tako što ćemo okrenuti kompas u smjeru točke B, te sve elemente mehanizma za viziranje dovesti u jednu liniju koja povezuje točku B. Tada okrećemo pomičnu komoru sve dotle, dok se oznake sjevera na pomičnoj komori ne poklope sa oznakom sjevera na magnetnoj igli. Tada na indeksu očitamo koliko iznosi azimut s točke A na točku B.

Sa kompasom Sylva to radimo nešto brže i jednostavnije. Postolje kompasa okrenemo u pravcu točke B, i vrteći pomičnu komoru dovedemo oznaku sjevera na pomičnoj komori do oznake sjevera na magnetnoj igli. Kada se te dve oznake sjevera poklope, očitamo na indeksu (crtici) koliko iznosi azimut s točke A na točku B.

Želimo li znati koliki je azimut s točke B na točku A, moramo oduzeti 180 stupnjeva ili 3 200 hiljaditi. Taj azimut nazivamo kontraazimut. Radi lakšeg rada i izbjegavanja računanja, sve radimo kao i za traženje azimuta, s tom razlikom, što ćemo oznaku sjevera na pomičnoj komori dovesti na položaj JUGA na magnetnoj igli. Rezultat očitamo kao i za azimut, ali će nam biti umanjen za 180 stupnjeva ili 3 200 hiljadita.

Ako azimut s točke A na točku B treba izmjeriti na karti, tada ćemo povući liniju između te dvije točke i prisloniti rub kompasa na tu liniju. Potom okrećemo pomićnu komoru sve dok se pravac sjever-jug na pomičnoj komori ne poklopi paralelno sa sjevernicama na karti. Rezultat očitamo na indeksu.

Indentičan postupak je i za traženje kontraazimuta, ali oznaku JUGA na pomičnoj komori dovedemo u pravcu sjevera na karti. Taj pravac JUG-SJEVER dovedemo u paralelni položaj sa sjevernicama na karti. Tada smo dobili kontraazimut.


Najvažniji zadatak kompasa na O-natjecanjima po IOF pravilima je orijentiranje karte. Orijentirati kartu znači, dovesti je u isti položaj s objektima na terenu. Pravac sjevera na karti mora se poklopiti s pravcem sjevera u prirodi. Tada se svi kutevi na karti poklapaju s kutevima u prirodi.


S kompasom ćemo vrlo jednostavno orijentirati kartu. Magnetnu iglu postavimo paralelno sa sjevernicama okrenutim prema sjevernoj strani magnetne igle. Kada je karta u tom položaju kažemo da smo orijentirali kartu, da je karta "usjeverena" i dovedena u pravilan položaj (slika).


Webmaster | © 2010. ok-torpedo.hr